Tag Archive for praznik

Trnova Petka

Pod imenom Trnova Petka, pravoslavna crkva danas proslavlja sv. prepodobnomučenicu Paraskevu. Ona je bila rodom iz Rima i živela je u drugom veku. Zamonašivši se, propovedala je zabranjenu Hristovu veru i zato bila optužena caru Antoninu Piju. Iscelivši i samog cara, koji se krstio, nastavila da misionari u drugim krajevima, te zbog toga prertrpela silne muke i postradala oko 140. godine.

Današnji dan se veoma poštuje u srpskom narodu, iako nije zapovedni praznik. Ne radi se, da „ne trnu ruke“, žene osobito drže ovaj dan.

Ovaj praznik meni je veoma bitan i drag jer sam baš na ovaj dan davne 1980. godina pustila svoje prve korake. Praznujem ga i volim kao svoj rođendan, možda i više!

Pr.muč. Paraskeva – Trnova

“Samo veliki duhovnici, najveći junaci u čovečanstvu, uspevali su dugim vežbanjem u postojanosti vere, da se krenu iz svoje telesne lađe po burnome moru duhovnome u sretanje Caru Hristu. I samo su oni do kraja ispitali i strah od tog odvajanja od lađe, i užas od bura i vetrova, i neopisivu radost od sretanja sa Hristom.”

Danas se ponegde proslavljaju zavetine i manastirske slave (Fenek kod Beograda, Petkovica u Sremu).

Mnogi današnju sv. Petku, koja je bila Rimljanka, mešaju sa sv. Petkom koja se slavi u oktobru, ne znajući da u kalendaru ima više svetiteljki sa ovim imenom.

Sveti Vasilije Ostroški – Čudotvorac

Vasilije Ostroški rođen je 28. decembra 1610. godine u današnjoj Hercegovini u veoma pobožnoj, blagočestivoj i siromašnoj porodici. Po rođenju dobio je ime Stojan. Stojan je i ono malo hrane što je imao uvek delio sa ostalim čobanima te vremenom postade omražen zbog svoje dobrote od otpadnika vere i zlih ljudi. Roditelji ga prvo skloniše u manastir Zavale koji je bio posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice, gde mladi Stojan poče da uči a potom se i zamonaši i dobi ime Vasilije. Izvesno vreme proveo je u manastiru Tvrdoš ali kako i tu htedoše nevernici da ga ubiju on prebeže za Rusiju. Po povratku iz Rusije sav novac koji je zaradio poklonio je manastirima širom Hercegovine a potom se skrasi u manastiru Ostrog. Mnoga čudesa činio je za vreme svog života pa se isto desilo i posle njegove smrti. Svete mošti čudotvorca čine  čudesna isceljenja. Mnoge zakletve i zaveti daju se baš na ovaj dan.
On pomaže svakome ko mu se obrati sa iskrenom molitvom i pobožnošću bez obzira na veru.


Molitva Svetom Vasiliju Ostroškom

Sveti Vasilije, veliki ugodniče Božiji, pomozi svima pa i meni. Veliki branitelju vere Pravoslavne, odbrani i nas koji tvoju Svetu veru držimo, i s nadom tebi pristupamo. Veliki arhijereju Božiji, pomoli se Bogu Svedržitelju za sve ljude tvoje, pa na posletku i za mene nedostojnog i poslednjeg. Tvrdoški viteže i Ostroški podvižniče, spasavaj nas od beda vidljivih i nevidljivih. Zapalila te je Srpska zemlja kao večnu sveću pred prestolom Boga Živoga, pa nam sada osvetli puteve i razagnaj tugu. Molitvama i suzama zagrevao si hladnu pešteru Ostrošku, pa zagrej sada Božijim duhom i srca naša, da se spasemo i proslavimo Boga svevišnjega i tebe Sveca Božijega. Sa svih strana sveta priticali su ćivotu tvome bolni i nevoljni, i ti si im pomagao: demone odgonio, veze đavolje raskidao, i zdravlje duševno i telesno ljudima darivao. Tako i sada pomozi, krštenim i nekrštenim, kao i uvek, svima pa i meni. Izmiritelj si bio zavađene braće, izmiri i sada sve zavađene, zbratimi razbraćene, oveseli tužne, ukroti samovoljne, isceli bolne. Sveti Vasilije Čudotvorče i Oče naš duhovni, čuj i usliši čeda tvoja duhovna u Hristu Isusu Gospodu našem. Amin.

Kako preživeti stres ?!

Većina doktora tvrdi da je danas stres uzročnik velikog broja bolesti pri čemu prvo mesto zauzimaju oboljenja srca i krvih sudova. Prema istraživanjima koja se svakodnevno sprovode širom Sveta, dokazano je da stres može izazvati nagli skok krvnog pritiska,  povećanje ili opadanje telesne težine i na kraju kao, šlag na torti, ozbiljne psihičke probleme i poremećaje.

Koliko sam samo puta čula do sada kako stres može dovesti do potpunog kolapsa i poremećaja metabolizma. Stariji ljudi nisu pridavali isuviše pažnje stresu govoreći da nikada nisu imali vremena da uopšte o tome razmišljaju, a da ne govorimo o tome da imaju vremena da “budu u depresiji”. Kako je to moguće, zaista mi nije bilo jasno. Nebitno je ko u kom vremenu živi jer je stres uvek prisutan a razloga za to je mnogo. Možda nekada nije postojala nervoza seljaka o tome da li će prodati mleko i da li će mu država platiti cenu kojom će pokriti sve troškove ali sigurno se desilo da je jedna od godina bila sušna i da je isti taj seljak ostao bez useva. Možda je radnik imao veliku platu, bolje rečeno platu koja je bila dovoljna da zadovolji potrebe domaćinstva, ali to opet ne znači da se dete nije pobilo sa drugovima u školi ili dobilo lošu ocenu.

Sve su to vrste stresa bez obzira na jačinu njihovog delovanja ali čemu negiranje da je ikada postojao kada je stres uvek bio prisutan u životu svakoga od nas. Tek nedavno čitajući knjigu naiđem baš na deo koji o tome govori. U knjizi piše da je trenutno najveći stres odvajanje dece po odrastanju dok je nekada na prvom mestu bila bolest bračnog druga. Iz godine u godinu ispitanici neprestano menjaju mišljenje koja vrsta stresa treba da zauzme prvo i vodeće mesto. Eto nama i odgovora!

Kroz promen savremenog društva u kome živimo automatski se menjaju i vrste naših strahova kao i jačina i stepen stresa. Mislim da trenutno ne postoji veći strah pojedinca nego kako sačuvati svoje radno mesto -  jedna stvar za sobom uvek  povlači mnogo drugih. Gubitak radnog mesta povlači za sobom mnoštvo strahova. Kako platiti račune, kako školovati decu, kako im priuštiti ekskurziju, upis u srednju školu ili fakultet … i sve tako dok ne dođemo i do najbizarnijih stvari. Šta sutra detetu dati za užinu, kako kupiti knjige, patike, odeću … I… , eto stresa hteli  mi ili ne, a za njim eto nama i zdravstvenih problema u galopu.

Suština je da ne postoji način da se stvari izmene, kao ni  lek ili savet kako sprečiti stres. Na svakom koraku čujemo savete kako ga preživeti ili ublažiti ali izbeći i izbaciti iz života NE! Šta sada, kako dalje… ni u jednoj knjizi sigurno nećete naći odgovor kojim ćete biti zadovoljni niti će i najbolji stručnjak uspeti da vam da pravi savet.

Mi već svi decenijama živimo pod stresom i ma koliko se trudili ne možemo ga niti ignorisati niti iskoreniti. Jedino što nam preostaje jeste da naučimo kako da živimo sa njim jer život bez stresa ne postoji!